Zašto volimo kafu ?
Uz čaj i pivo kafa je najviše konzumirani napitak u svijetu. Kafa nije samo napitak, ona je dosta više od toga, određena vrsta svakodnevnog rituala kod većine ljudi današnjice. Priče o kafi su veoma interesantne, bilo da govorimo o samoj biljci, proizvodnji, vrstama kafe, istorijatu i njenom putu od Etijopije do ostatka svijeta, trgovini kafom, načinima pripreme, načinima ispijanja, dodatnom priboru za pripremu i ispijanje, korišćenju kafe u druge svrhe, o industriji kafe i njenim cijenama u svijetu... Mnogi veliki umovi iz prošlosti su uživali u ukusu ovog napitka, nekima je bila i inspiracija. Kafa je „magični“ napitak koji je osvoio čitav svijet!
Kafa je biljka iz porodice broćeva. Kultivisana stabljika ove biljke raste od 2 do 5 metara. Stabljike kafe u divljini mogu dostići visinu i do 10 metara, tako da za nju možemo reći da raste ili kao drvo ili kao grm. Kafa raste u „tropskim zemljama“ koje se nalaze u širem ekvatorijalnom pojasu. Ova biljka zahtijeva dosta toplote ali i dosta vlage, pa je to razlog zbog kojeg se ova biljka ne uzgaja širom svijeta. Postoji veliki broj vrsta kafe zbog čega varira i izgled same biljke, najčešće listova, cvijet je bez izuzetka bijele boje, a plod u fazi zrelosti varira od zelene do smeđe.
90% ukupne proizvodnje kafe u svijetu je svedeno na dvije vrste, arabiku i robustu, a arabika čini dvije trećine proizvodnje. Pored ove dvije vrste, poznate su i: coffea benghalensis, coffea congensis, coffea excelsa, coffea gallienii, coffea bonnieri, coffea mogeneti, coffea liberica, coffea stenophylla...
PUT KAFE, OD ETIOPIJE DO CRNE GORE
U skoro svim izvorima stoji podatak da je kafa porijeklom iz Etiopije. Priču o porijeklu kafe neizostavno prati interesantna legenda o etiopijskom pastiru koji je jednog dana primijetio neuobičajnu razigranost i živahnost njegovog stada koza. Tražeći razloge razigranosti koza i sam je okusio crvena zrna kafe koja su rasla u blizini, pa je i sam osjetio iznenađujuću živahnost i razigranost.
Kada govorimo o istoriji i porijeklu kafe, moramo pomenuti i to da se najpoznatija vrsta kafe arabika proizvodi na Arabijskom poluostrvu, od XV vijeka nove ere. Arabljani su je zvali qahwe, što u prevodu sa arapskog znači vino. Kafa se među narodom, poput cigareta, u početku koristila kao lijek, ili jednostavno iz potrebe ili hedonizma koji su zdravi za organizam. Korisne efekte kafe je još u X vijeku prepoznao čuveni doktor Al Razi. Prema istraživanjima savremene medicine kafa može biti jednako korisna i štetna za zdravlje, a vjerujem da njena nevelika štetnost nije dovoljna da bi neko odbio primamljivi miris jutarnje kafe ili šoljicu ovog “moćnog” napitka uz razgovor.
Krajem XV vijeka kafa se proširila po Bliskom, Srednjem istoku i Magribu. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe poput najvećih svetinja, ali su je Indusi ipak nekako donijeli u svoju zemlju i tamo počeli sa uzgajanjem. Kafa je polako počela da prelazi granice jedne teritorije i kao veoma skupa i vrijedna roba počela da ulazi u sve pore društva. Dva Sirijca su je 1555. godine donijela u Carigrad. A Carigrad je kao tadašnji “centar svijeta” kafu rado prihvatio i konzumirao. U Carigradu nastaju kafane i postaju osobitost socijalne kulture. Turci svoje kafane nazivaju “školama za mudre”. Iz Carigrada u XVII vijeku kafa dolazi u Mletačku republiku, a iz nje putuje širom Evrope. 1645. se otvara prva kafana u Italiji, a 1583. U Engleskoj, prvu kafanu u Parizu otvara Jermenin Paskal, a kafa ubrzo postaju najpopularniji napitak u svijetu, popularnije od čaja u Engleskoj i vina u Francuskoj.
Tokom XVI vijeka vlasti uvode mjere zabrane konzumiranja kafe, a zabrana prestaje 1592. godine fetvom šejh uleme islama.
“Godine 1706. Holanđani su preneli jednu sadnicu kafe sa Jave u Botaničku baštu u Amsterdamu. Biljka je toliko procvetala, da je njen rod bio dovoljan za dizanje plantaže u Surinamu na Karibima. Godine 1714, gradonačelnik Amsterdama poklonio je jednu od tih mladica francuskom kralju Luju XIV, koju je on dao da se zasadi u Kraljevskom vrtu u Parizu.”1
Tokom XVII vijeka se naveliko trgovalo kafom. Na Balkan je došla zahvaljujući bogatim dubrovačkim trgovcima koji su snabdijevali dvorove bosanskih uglednika. Kafa je u Dubrovnik kasnije stizala iz svih velikih svjetskih luka, a Dubrovčani su kafom trgovali i sa crnogorcima bez obzira na česte pohode na Republiku Svetog Vlaha od strane Crnogoraca. Kafa je bez obzira na sukobe spajala ljude trgovinom.
Pavle Rovinski u svom djelu iz XIX vijeka opisuje način na koji svaki Crnogorac pije crnu kafu, pa makar i bez šećera. Povećano konzumiranje kafe izazvalo je promjene u samoj kulturi življenja. Njeno ispijanje izmijenilo je unutrašnji izgled domova. Postojao je poseban pribor za njenu konzumaciju : fildžani i kahveni ibrici, koji su rađeni čak i od plemenitog metala, često bakra, srebra i zlata. U dio pribora spadao je i zarf ( zaobljen predmet , umjesto današnje tacne ), najčešće napravljen od bakra.
NAJSKUPLJA KAFA
Naravno da cijena svih kafa nije ista, te sve vrste nijesu baš jeftine i lako dostupne. Ekskluzivna kafa koja se dobija iz izmeta azijske životinje cibetke prodaje se u jednom kafiću robne kuće u Londonu za 50 funti po šolji, prenosi BBC. “Mešavina zrna dve vrste kafe “Blue Mountain” i “Kopi Luwak” sa Jamajke koristi se da bi se napravila kafa po imenu “Caffe Raro”, koja je jedna od najskupljih na svetu. Azijske životinje nalik na mačku jedu, vare i izbacuju iz tela zrna “Kopi Luwak” kafe, koja se potom prodaju za 324 funti po kilogramu.”2 Ove životinje žive na plantažama širom jugoistočne Azije, za njih se zna da vole da jedu najbolja i najzrelija zrna kafe. Enzimi u njihovom sistemu za varenje razgrađuju srž zrnca kafe prije nego što ga izbace iz tijela. Tada radnici skupljaju životinjski izmet i operu ga prije nego što izprže očišćena zrnca.
NAJPOZNATIJE KAFOPIJE
Mnogi veliki umjetnici i filozofi su poznati kao ljubitelji kafe, neki su u njoj nalazili inspiraciju, izvor energije, uživanje… Legenda kaže da je Onore de Balzak pio i do 60 šoljica kafe dnevno, ona mu je davala energiju za pisanje velikog broja stranica dnevno. Postoji i legenda da je Volter pio do 40 šoljica kafe dnevno, pomiješanim sa čokoladom. Seren Kjerkegor je volio izuzetno slatku kafu i posjedovao je veoma bogatu kolekciju šolja za kafu. “L. Frenk Baum, autor romana Čarobnjak iz Oza, pravio je kafu tako da kašičica kroz nju ne može da propadne, što znači da je koristio mnogo mleka i šećera. U čast ovom čudesnom napitku Bah je 1732. godine komponovao kantatu sa nazivom Kafa. Priča se i da je Betoven bio veliki ljubitelj kafe. Naime, on je želeo da njegov napitak bude napravljen od tačno 60 zrna kafe koje je često sam prebrojavao da bi se uverio da nema greške. Ko god je gledao seriju Tvin Piks mogao je da primeti ljubav likova prema kafi. Dejvid Linč, kreator ove serije, toliko je veliki ljubitelj kafe, da je pokrenuo sopstvenu proizvodnju, i to organske kafe.”1 Film čuvenog američkog reditelja Džima Džarmuša dobija naziv Coffee and cigarettes (kafa i cigarete). Film je iz 2003. godine i predstavlja zaista sjajno ostvarenje o opsesiji, strasti, ljubavlju prema kafi i neizostavnim cigaretama. Kafa i cigarete kao lajt motivi koji ovaj film uzdižu od trivijalnog do svetog. Od pretvaranja obične svakodnevice u ceremoniju uživanja.
Pored Džima Džarmuša, koji nam je svoj stav o kafi izrazio filmom, drugi poznati umjetnici su to radili na svoj način, neko kroz roman, pjesmu, sliku, fotografiju, ili jednostavno riječima:
- - „Postoje tri nepodnošljive stvari u životu – hladna kafa, mlak šampanjac i previše uzbuđene žene.“
Orson Vels
- - „Kafa je dobra za tebe. Stvar je u kofeinu u njoj. Kofeine, mi smo tu.“
Hemingvej
- -„Miris sveže kafe se raširio po stanu, miris koji razdvaja noć od dana.“
Haruki Murakami, Bezbojni Cukuru Tazaki i njegove godine hodočašća
- -„To je nešto što me užasno nervira – mislim, kad neko kaže da je kafa gotova, a u stvari nije.“
Dž. D. Selindžer, Lovac u žitu
- -„Mnogi ljudi kažu da ih kafa inspiriše, ali kao što svi znamo, kafa čini dosadne ljude još dosadnijim.“
Onore de Balzak
- - „Čak je i šolja loše kafe bolja od nepostojanja kafe uopšte.“
Dejvid Linč
- -„Život merim kašičicama kafe.“
T. S. Eliot
Pa šta čekamo? Idemo na kafu!
Comments
Post a Comment